FOTO / CNN u posjedu ekskluzivnih satelitskih snimki: Kina se priprema na rat?

Oko 60 posto od 136 objekata povezanih s proizvodnjom projektila ili s raketnim snagama kineske vojske, koje nadziru kineski nuklearni arsenal, pokazuje znakove širenja na satelitskim snimkama, otkriva nova CNN-ova analiza satelitskih snimaka, karata i obavijesti kineskih vlasti.

Rast kineskog raketnog programa zabrinuo je stručnjake za kontrolu naoružanja, koji upozoravaju da to mijenja globalnu sigurnosnu ravnotežu.

"Mislim da već jesmo u hladnom ratu. On se vodi u svim domenama, a rizik je da preraste u vrući rat", komentirao je David Santoro, predsjednik Pacific Foruma.

Ovi objekti, uključujući tvornice, istraživačke i ispitne centre, prošireni su za više od dva milijuna kvadratnih metara izgrađenog prostora između 2020. i kraja 2025. Na satelitskim snimkama vidljivi su novi tornjevi, bunkeri i zemljani bedemi tipični za razvoj oružja. U nekim slučajevima čak se mogu uočiti i dijelovi projektila.

"Kina se pozicionira kao globalna supersila. Nalazimo se u početnim fazama nove utrke u naoružanju. Kina već sprinta, ali se priprema za maraton", rekao je William Alberque, viši suradnik Pacific Foruma i bivši direktor za kontrolu naoružanja pri NATO-u.

Podaci ukazuju na snažan i hitan poticaj za razvoj kapaciteta novih i sofisticiranijih projektila. Neki od proizvodnih pogona koje je CNN analizirao brzo su zamijenili sela i poljoprivredna zemljišta te se povećali za desetke tisuća kvadratnih metara u posljednjih pet godina.

Raketna sila

Otako je 2012. došao na vlast, kineski čelnik Xi Jinping uložio je milijarde dolara u nabavu i modernizaciju vojne opreme, u sklopu jasno definirane ambicije da brzo transformira Oružane snage Narodnooslobodilačke vojske (PLA) u borbenu silu svjetske klase.

Xi je također razvio elitnu Raketnu silu PLA (PLARF), koja nadzire brzo rastući arsenal nuklearnih i balističkih projektila. Tu je silu opisao kao jezgru strateškog odvraćanja, strateški oslonac položaja Kine kao velike sile i kamen temeljac nacionalne sigurnosti. A snimke, iza kojih je CNN-ov novinar Gianluca Mezzofiore pokazuju da se na tim temeljima itekako radi.

Kineske tvornice projektila opskrbljuju gotovo sve grane njezine vojske - najveće oružane snage na svijetu s više od dva milijuna aktivnih vojnika.

Američki predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna posjetio istočnu Aziju i sastao se s liderima, uključujući Xija. Iako su trgovinski razgovori dominirali susretima, pojavili su se i znakovi rastućih napetosti zbog kineskog jačanja konvencionalnog i nuklearnog arsenala. Uoči susreta s kineskim predsjednikom, Trump je naredio Pentagonu da nastavi s nuklearnim testiranjima na ravnopravnoj osnovi s Kinom i Rusijom, označivši time veliki zaokret u višedesetljetnoj američkoj politici.

Peking i Moskva nisu izveli nuklearne eksplozivne testove više od 25 godina, no Washington pažljivo prati njihov razvoj naprednog oružja sposobnog nositi nuklearne bojeve glave.

U međuvremenu, Kina povećava nuklearni arsenal brže nego bilo koja druga zemlja - oko stotinu novih bojevih glava godišnje od 2023. - prema izvješću Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) iz lipnja. Ipak, njezin ukupni broj bojevih glava i dalje je daleko iza SAD-a i Rusije, koji zajedno posjeduju 90 posto svjetskog arsenala.

Planovi za mogući sukob s Tajvanom

Stručnjaci za oružje navode da bi projektili proizvedeni u proširenim postrojenjima mogli biti ključna komponenta u bilo kakvom pokušaju kineskog vojnog preuzimanja Tajvana - samoupravnog otoka koji Peking smatra svojim teritorijem.

Ti su projektili središnji u kineskoj strategiji da udalji američku mornaricu od svoje obale, stvarajući tzv. zonu uskraćenog pristupa, s ciljem da se Washington odvrati od pružanja pomoći Tajvanu.

"PLA želi stvoriti uvjete za invaziju na Tajvan. Dakle, gađaju luke, helikopterske baze, logističke točke... sve što bi teoretski moglo omogućiti potporu Tajvanu. Žele uništiti sve na terenu i zadržati sve ostale vani", izjavio je Decker Eveleth, istraživač CNA instituta.

CNN je identificirao 99 lokacija povezanih s proizvodnjom projektila i otkrio da se njih 65 proširilo, što bi, prema stručnjacima, moglo višestruko povećati kineske kapacitete. CNN je također analizirao 37 baza Raketne sile i utvrdio da se 22 proširilo u posljednjih pet godina.

SAD ima problema s opskrbom

U prosincu 2024. Pentagon je procijenio da je kineska raketna sila povećala opskrbu projektilima za 50 posto u četiri godine. Ujedno, analiza infrastrukture sugerira da su kineski napori nastavljeni bez prekida.

Ranije ove godine Kina je povećala obrambeni proračun za 7,2 posto, na oko 245 milijardi dolara - četvrtu uzastopnu godinu rasta iznad sedam posto. Stručnjaci, međutim, smatraju da je stvarna potrošnja vjerojatno znatno veća.

Ovaj nagli porast dolazi dok SAD troši sofisticirane obrambene sustave u Ukrajini i Izraelu, što uzrokuje nestašice streljiva i pokreće rasprave u Washingtonu o tome kako i gdje raspoređivati vrhunsko oružje.

Sjedinjene Države su potrošile oko 25 posto THAAD projektila braneći Izrael tijekom 12-dnevnog rata s Iranom u lipnju. Vlada je od tada proširila ugovor s Lockheed Martinom za više od dvije milijarde dolara zbog povećanja proizvodnje THAAD sustava, čija jedinica košta oko 12,7 milijuna dolara i zahtijeva dugotrajan proces proizvodnje.

THAAD sustavi smatraju se ključnim dijelom američke strategije odvraćanja Kine. Iako su sposobni oboriti kineske projektile, stručnjaci upozoravaju da američki problemi s opskrbom, zajedno s kineskim ubrzanim razvojem naprednijih projektila, predstavljaju rastuću prijetnju interesima SAD-a.

Kineska proizvodnja projektila naglo je porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., koju mnogi smatraju prekretnicom u globalnoj sigurnosti. Kina je gotovo udvostručila stopu širenja svojih proizvodnih lokacija u dvije godine nakon početka rata.

"Pažljivo prate Ukrajinu. Sada promatraju stvarni sukob između dviju vrlo sposobnih sila koje koriste najsuvremeniju tehnologiju - i pomno bilježe sve detalje", naglasio je Alberque.

Kineska vojska, koja nije ratovala od kratkog sukoba s Vijetnamom 1979., uči iz aktualnih ratova. Ruski zračni napadi na Ukrajinu pokazali su da je najučinkovitiji način za pogoditi osjetljive ciljeve preplaviti sofisticirane zapadne protuzračne sustave jeftinijim streljivom, poput dronova, kako bi moćniji balistički projektili mogli dosegnuti svoje mete.

To zahtijeva povećanje proizvodnje i jeftinog i skupog oružja. Kina je ranije procjenjivala da bi za poraz Tajvana trebala 5000 do 10.000 projektila. Nakon ruske invazije, te su procjene višestruko narasle.

No PLA se suočava i s vlastitim problemima, raširena antikorupcijska kampanja na višim razinama vojske izazvala je sumnje u stvarnu borbenu spremnost zemlje.

Dijelovi raketa na pisti

CNN je temeljem podataka dviju najvećih državnih obrambenih kompanija - CASC i CASIC - locirao desetke skrivenih mjesta. Ove korporacije i njihove podružnice proizvode većinu kineskih konvencionalnih i nuklearnih raketa.

Lokacije proizvodnih pogona koje je CNN analizirao vrlo su raznolike: neki su skriveni u gradovima uz stambene zgrade, drugi u planinskim dolinama. Mnogi su okruženi zaštitnim zemljanim nasipima ili betonskim pregradama kao mjerama sigurnosti.

Neki objekti izgledaju neupadljivo, ali dokumenti i veze s tvrtkama pod državnom kontrolom otkrivaju njihovu stvarnu svrhu - razvoj oružja, uključujući hipersonično.